Metodologija evaluacije

Monitoring i evaluacija projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture predstavlja važan pionirski evaluacijski poduhvat koji je baziran na jedinstvenoj prilici longitudinalnog prikupljanja ključnih podataka kroz uspostavljeni proces praćenja, a paralelno predstavlja i važan, inovativan istraživački doprinos razvoju evaluacija i praćenja različitih promjena u kulturnom sustavu u Republici Hrvatskoj općenito. U monitoringu i evaluaciji projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture aktivno sudjeluje više od 30 stručnjaka zajednice ugovaratelja. Stručnjaci predstavljaju nezavisan, multidisciplinaran istraživački tim (akademska zajednica, istraživački institut, specijalizirana agencija za istraživanje tržišta te eksperti u području upravljanja kao partneri u projektu evaluacije i praćenja). Naš pristup projektu prati preporuke Europske komisije za vanjsko vrednovanje projekta EPK. Fokus istraživanja je na integrativnom sustavu longitudinalnih terenskih istraživanja koji je orijentiran na prikupljanje i obradu primarnih podataka te snažnoj zastupljenosti različitih kvalitativnih metoda istraživanja prilagođenih specifičnostima praćenja društvenih i kulturnih učinaka EPK programa.

Svako područje ima pripadajuća potpodručja, a svako potpodručje ima svoj set indikatora. Tablica prikazuje sedam područja procjene s pripadajućim potpodručjima:

Područja procjene Potpodručja procjene
1. Kulturna vibrantnost i održivost Razina kulturne ponude Inovativne produkcije
Lokalna i nacionalna specifičnost programa
Stvaranje radnih mjesta i razvoj vještina u kulturnom sektoru
Investicije u kulturni sektor
2. Kulturni pristup i sudjelovanje Opseg sudjelovanja
Volonteri
Zadovoljstvo publike
Kulturni pristup
3. Imidž grada Percepcija
Mediji
4. Upravljanje i proces isporuke Menadžment i organizacijski razvoj projekta Rijeka 2020
Sponzorstva i prihodi
Proračun
Opseg upravljanja i proces isporuke
5. Europska dimenzija Europske suradnjeEuropska publika u gradu i regiji
Europska percepcija
6. Gospodarstvo i turizam Stvaranje radnih mjesta u relevantnim sektorima
Broj posjetiteljaDodatna potrošnjaSmještaj
7. Druga područja Društvena kohezija Urbana regeneracija
Ekološka održivost

S obzirom na različita područja procjene, zajednica ugovaratelja oformila je četiri tima (kultura, društvo, ekonomija, upravljanje). Sektorski usmjeren pristup jamči maksimalnu kvalitetu i kompetentnost stručnjaka u pojedinom timu za praćenje indikatora koji se odnose na pojedini sektor. Ciljne skupine monitoringa i evaluacije su provoditelji programa te pasivna i aktivna publika.

Praćenje provedbe projekta Rijeka 2020 – EPK omogućit će:

  • bolje upravljanje – praćenje povećava vjerojatnost da će projekt isporučiti visokokvalitetne ishode na vrijeme;
  • veću vjerojatnost objašnjavanja razloga za uspjeh (i neuspjeh) projekta;
  • podjelu dokaza o dobroj praksi s drugima;
  • veću vjerojatnost ispunjavanja propisanih zahtjeva;
  • doprinos ocjenjivanju učinkovitosti financiranja EU-a. Prilikom provedbe projekta kombinira se proces praćenja i evaluacije. U tom smislu, praćenje će se vršiti po indikatorima rezultata (koji se povezuje s kriterijem efektivnosti) te indikatorima učinka (povezani s kriterijem utjecaja), kao i indikatorima koju su povezani s upravljanjem (kriterij efikasnosti).
  Praćenje Evaluacija
Korisnici Dionici na operativnoj razini („operativni management”) Čelništvo, strateški partneri, kreatori mjera, „strateški management”
Kada? Kontinuirano Nakon kritične faze provedbe strateškog plana/projekta (npr. nakon godine dana provedbe akcijskog plana) i/ili na kraju provedbe strateškog plana/projekta
Zašto? Usporedba planiranih i ostvarenih rezultata Usporedba planiranih i ostvarenih ciljeva, procjena učinka te vrednovanje i propitivanje metoda, odabranih ciljeva i strategije (pristupa)
Tko Menadžment projekta Vanjski evaluatori, interni evaluatori (kontrola kvalitete, interni odbori i sl.)